Porinuta prva hrvatska raketna topovnjača

Zavedena pod oznakom RTOP-11, 21. ožujka 1992. svečano je u more porinuta prva hrvatska raketna topovnjača.

Na velikoj svečanosti bio je i predsjednik Franjo Tuđman koji je, prema mornaričkim običajima, ujedno bio i kum topovnjače. Zanimljivo, topovnjaču je pod oznakom RTOP-410 započela graditi Jugoslavenska ratna mornarica. No nakon izbijanja otvorene velikosrpske agresije radnici brodogradilišta Kraljevica počeli su odugovlačiti radove i na taj način omogućili da se gradnja topovnjače ne završi sve do odlaska jugovojske s teritorija Hrvatske.

Topovnjačom dugom 53 metra, naoružanom raketnim sustavima, teškim dalekometnim topovima i drugim vrstama oružja znatno su ojačane snage Hrvatske ratne mornarice. Topovnjača ima mogućnost raketnih udara, osposobljena je za topnički boj na moru i za djelovanje protiv ciljeva u zraku.

Nakon ispitivanja pogona i topničkog naoružanja, brod postaje i operativno uporabljiv te početkom lipnja 1992., na čelu s prvim zapovjednikom Tončijem Vidanom, uplovljava u matičnu luku Loru. Iako nije bilo potrebe za njezinim ratnim djelovanjem, posada je tijekom 1994.  demonstrirala svu moć ove topovnjače na združenoj vojnoj vježbi „Posejdon 94“.

Inače, ubrzo nakon dovršenja RTOP-11 pristupilo se izmjenama i poboljšanjima izvornog projekta te je započela izgradnja drugog broda klase RTOP-12, nazvanog „Kralj Dmitar Zvonimir“. Moćnija topovnjača RTOP-12 porinuće je dočekala tek 2001., a kum je bio predsjednik Stipe Mesić. Zanimljivo je da je ključnu ulogu u projektima obje topovnjače imala žena, Nives Lokošek projektantica s Brodarskog instituta.

Unatoč nemalim financijskim poteškoćama i potrebom za popravcima, obje topovnjače su operativne i djeluju u sastavu Hrvatske ratne mornarice.