8. prosinca 1990. - Obnovljen rad Matice hrvatske

Kao izraz demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj u Zagrebu je 8. prosinca 1990. godine održana obnoviteljska Glavna skupština Matice hrvatske.

Time je vraćeno dostojanstvo toj cijenjenoj udruzi te je obnovljen njezin rad, nakon 19 godina nametnute joj prisilne šutnje i mirovanja. Odana je počast svim preminulim istaknutim članovima i izabrano novo vodstvo: predsjednik dr. Vlado Gotovac i potpredsjednici dr. Dubravko Jelčić, dr. Stjepan Babić i dr. Šime Đodan.

Povijest Matice hrvatske duga je i burna. Od prvih koraka ilirskih domoljuba predvođenih grofom Jankom Draškovićem, kada je 1838. godine na današnjem Ilirskom trgu osnovana "Ilirska čitaonica", do osnutka Matice ilirske – zaklade društva za tiskanje hrvatskih knjiga, trebalo je četiri godine.

Iako je 1843. zabranjena upotreba ilirskog imena, izdavačko društvo nastavilo je djelovati jednakim žarom pod imenom "Matica" i objavilo prvu knjigu iz hrvatske literarne baštine: spjev "Osman" Ivana Gundulića. Konačno ime "Matica hrvatska" udruga je dobila 1874. pod predsjedanjem Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Godine 1972. komunistički je režim nasilno prekinuo rad Matice hrvatske zbog djelatnosti u Hrvatskom proljeću, zatvorene su njezine prostorije te uhićeni najistaknutiji djelatnici.

Obnoviteljskom skupštinom 1990. Matica hrvatska dobila je uzorno mjesto u hrvatskom društvu kao jedan od najvećih nakladnika knjiga i časopisa te nositelj opće kulturne i znanstvene djelatnosti. Objavljuje dvotjednik Vijenac, književni časopis Kolo i Hrvatsku reviju.

Stara hrvatska institucija danas djeluje kroz središnjicu i mnogobrojne ogranke koji su zbog bogate kulturne djelatnosti u mnogim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.