Island priznao Hrvatsku; Njemačka najavila priznanje

Tijekom Domovinskog rata Hrvatska se sama i pod embargom uvoza oružja odupirala velikosrpskoj agresiji. Poslije pada Vukovara mnogi su joj proricali brz slom. Srbiji i Crnoj Gori nametnute su, doduše, sankcije, ali svijet još nije razriješio treba li Jugoslaviju očuvati ili na neki način obnoviti.

Međunarodno priznanje Hrvatske bilo je pitanje njezina opstanka i tema mnogih neuspjelih pregovora. No onda je došlo do velike prekretnice: 19. prosinca 1991. njemačka je vlada najavila diplomatsko priznanje Hrvatske i Slovenije. Istog dana nezavisnost Republike Hrvatske priznala je prva međunarodno opće priznata država – Island. Naime, sve države koje su prije toga priznale Hrvatsku bile su i same u procesu stjecanja nezavisnosti.

U dugom hodu prema hrvatskom međunarodnom legalitetu bitnu su ulogu imali i papa Ivan Pavao II. te austrijski državnici Vranitzky i Mock. U promjeni svjetskog ponašanja prema Hrvatskoj važna je bila i odluka Badinterove komisije koja je utvrdila da se "SFRJ raspala" i da se međurepubličke granice u Jugoslaviji smatraju međudržavnima.

Mnogi europski političari prigovarali su Njemačkoj da je čin priznavanja preuranjen i vođen njezinim parcijalnim interesima. No, tadašnji kancelar Helmut Kohl odgovorio je da je "za Nijemce važna jedino sudbina ljudi, njihova budućnost, mir, sloboda i demokracija".    – Uostalom, rekao je, "Njemačka je spremna priznati sve jugoslavenske države koje to žele!". 

Unatoč neugodnim pritiscima, Njemačka je održala obećanje. Predsjednik Von Weizsäcker  uputio je 23. prosinca pismo hrvatskom predsjedniku Tuđmanu u kojem ga je obavijestio o formalnom njemačkom priznanju. Poslije toga događaji su se brzo razvijali. Hrvatsku su priznale mnoge zemlje, među prvima Island i Sveta Stolica, a onda – 15. siječnja 1992. – i države Europske zajednice.

"Dan je to za koji smo svi mi živjeli i naši preci", rekao je predsjednik Tuđman oduševljenim građanima na zagrebačkome Jelačićevu trgu. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države! Vrijedi spomenuti da je tih slavljeničkih dana talijanski predsjednik Francesco Cossiga 17. siječnja kao prvi strani državnik posjetio Republiku Hrvatsku, odavši joj tako osobnu naklonost i priznanje svoje zemlje.