Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Državni vrh položio vijence na Mirogoju i građanima čestitao Dan državnosti

Hrvatski državni vrh u utorak je, u povodu Dana hrvatske državnosti na Mirogoju položio vijence, a u izjavi novinarima čestitali su građanima Dan državnosti koji bi se, smatraju, ubuduće ponovno trebao obilježavati 30. svibnja.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković zajednički vijenac položili su kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata.

Predsjednica je u kratkoj izjavi svim Hrvaticama i Hrvatima te svim građankama i građanima Hrvatske čestitala Dan hrvatske državnosti, izrazivši nadu da će ga provesti u okruženju najmiljih.

Predsjednik Sabora je u čestitki građanima istaknuo da se na današnji dan treba sjetiti svih onih koji su imali dovoljno hrabrosti, vizije, ljubavi prema domovini, koji su najzaslužniji za to što danas živimo u demokratskoj, slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. "Mogu reći da smo u ovih 30-ak godina ostvarili sve velike strateške ciljeve koje smo si tada zadali Hrvatska je neovisna, samostalna, suvremena, demokratska država, pobijedili smo u Domovinskom ratu, istaknuo je Jandroković.

Naglasio je da danas u Hrvatskoj trebamo "graditi čvrste sigurne institucije hrvatske države, jačati gospodarstvo, osigurati ostanak ljudi u Hrvatskoj, stvoriti uvjete za obitelji i mlade da mogu raditi". "Tako da je pred nama puno izazova, ali uvijek se treba sjetiti onih ljudi koji su omogućili da mi danas živimo u slobodi i miru", dodao je.

Premijer je uz čestitku podsjetio da se danas prisjećamo ključnih odluka Hrvatskoga sabora o raskidu državnih sveza s bivšim republikama SFRJ te da je današnji dan bio preduvjet za daljnje procese osamostaljenja, neovisnosti i međunarodnoga priznanja.
Dodao je kako je sada - nakon što su realizirane sve nacionalne zadaće (demokracija, sloboda, vladavina prava, socijalno-tržišno gospodarstvo, ulazak u NATO i EU) - vrijeme da jačamo gospodarstvo, socijalnu uključenost, solidarnost, razvoj i "ulovimo korak s europskim zemljama koje su imale puno dulji staž u Uniji, a nisu imale agresiju kao Hrvatska te su "otišle nekoliko koraka ispred nas.
"No, mislim da taj korak dobro lovimo što pokazuju i naši gospodarski rezultati, rekao je. Naveo je pritom da su u mandatu njegove Vlade u zadnje tri godine prosječne plaće povećane za više od 700 kuna, što je, dodao je, puno više nego u mandatima tri ranije vlade.
"Idemo dalje i s fiskalnom konsolidacijom, smanjenjem javnog duga, povećanjem minimalnih plaća, gospodarskim rastom, sve ono što čini kvalitetniji život svih hrvatskih građana, poručio je.

Državni vrh za povratak 30. svibnja kao dana državnosti

Državni vrh je jedinstven u stavu da obilježavanje Dana državnosti treba ponovno vratiti na 30. svibnja, kao što se to obilježavalo u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, a kojim se obilježavalo konstituiranje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 1990. godine.

Predsjednica smatra da taj datum nije ni trebalo mijenjati. Meni 30. svibnja jest doista onaj autentičan datum kad su se dogodile promjene u Hrvatskoj i kad se počela stvarati državnost, rekla je, te dodala kako zna da nije dobro mijenjati datume Dana državnosti. "To malo zbunjuje međunarodnu zajednicu. Međutim, nije ga trebalo mijenjati ni prvi put. Osobno sam za to da se vrati na 30. svibnja, rekla je.

Predsjednik Sabora kaže također da je 30. svibnja ostao zaista duboko u sjećanjima hrvatskih ljudi. Meni je to osobno isto najdraži datum koji se veže za te slavne dane. Volio bih da on bude Dan hrvatske državnosti ali isto tako treba obilježavati i današnji dan i 8. listopada jer su sve to bile etape, važne epizode koje su nas dovele do slobode i demokracije, ustvrdio je Jandroković.

Da se većina hrvatskog naroda identificirala s 30. svibnja smatra i premijer. "Taj dan je izazivao ono ushićenje, onu emociju, rekao je.
Premijer je naveo da u Hrvatskoj postoji šest relevantnih datuma - 15. siječnja dan međunardnog priznanja i ujedno oblejtnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 30. svibnja dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora, današnji Dan državnosti 25. lipnja, 5. kolovoza Dan pobjede i hrvatskih branitelja, 8. listopada dan proglašenja neovisnosti te 18. studenoga dan sjećanja na žrtvu Vukovara. "Mi razmišljamo o svih tih šest datuma u cjelini i kao vlada predložit ćemo od jeseni nadalje jedno novo rješenje koje mislim da će biti primjerenije, najavio je, navevši pritom da je analiza koju su proveli pokazala da je za sve one datume koji su van vremenskog razdoblja u kojima se odvija školska godina "dosta teško stvoriti element identifikacije. "Smatram da trebamo stvari staviti na svoje mjesto pojednostaviti ih. A siguran sam da bi kultura respekta prema državi, prema institucijama, bila veća ako bismo naše nove mlade generacije od malih nogu naučili kada su ti bitni dani i onda bi ih naučili poštovati i više ne bi bilo nikakve dileme ni u jednoj anketi (o datumima) kao što danas ima, ustvrdio je.