16. kolovoza 1994. - Nezadovoljstvo prognanih Hrvata UNPROFOR-om

Nakon mjesec i pol dana 16. kolovoza 1994. okončana je dugotrajna akcija iskazivanja javnog revolta hrvatskih prognanika. Nezadovoljni djelovanjem UNPROFOR-a oni su 1. srpnja ujutro blokirali 19 kontrolnih točaka po cijeloj Hrvatskoj blokiravši tako prijelaze u tvz. UNPA zone tj. prometnice kojima su se od sredine 1992. kretali samo pripadnici UN-a. Prognanici su iskazivali nezadovoljstvo zbog neprovođenja plana Cyrusa Vancea za Hrvatsku kao i rezolucija Vijeća sigurnosti.

aime, već treću godinu nije se riješilo pitanje povratka prognanika u okupirana područja, razmjene nestalih i zarobljenih Hrvata, a i plave kacige se sumnjičilo za krijumčarenje, ponajprije benzina, posebno na području istočne Slavonije gdje se nalazio kontigent ruskih pripadnika UN-a. Nezadovoljstvo je iskazivala i Hrvatska vlada najavama da neće pristati na produljenje mandata snagama UN-a.

Stoga je Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici 17. srpnja donio rezoluciju o mandatu mirovnih snaga kojom se od UN-a traži rješavanje trogodišnje pat pozicije zbog koje je 250 tisuća ljudi i dalje u prognonstvu. Pritisak je nastavljen i prosvjedima pred sjedištem UNPROFOR-a u Zagrebu. Vladala je sve veća napetost jer su u jeku turističke sezone pripadnici UN-ovih snaga u znak prosvjeda blokirali prometnice.

Nakon dugih pregovora, napokon je 28. srpnja otvoreno sedam prijelaza prema UNPA područjima. Iako je aktualni predsjednik Vijeća sigurnosti i ruski veleposlanik Yuli Vorontsov  oštro upozorio Hrvatsku zbog blokade prometnica, ubojstvo i ranjavanje dvojice sudionika prometa kod Pakraca - događaj 9. kolovoza - iznova su upozorili na neučinkovitost snaga UN-a jer se zločin dogodio neposredno kod njihovih objekata.

Akcija blokade trebala je trajati do 30 . rujna kada je UN trebao izglasovati novi mandat plavih kaciga. Ipak zajednički pritisak Hrvatske vlade i prognanika očito je donio rezultate i u interesu hrvatske države kriza je završena nakon 46 dana blokade.