Počasna predsjednička straža

Mnoge države svijeta njeguju svoju ratničku i vojnu tradiciju držeći ceremonijalne počasne postrojbe često odjevene u živopisne povijesne odore.

Osim sudjelovanja u vojničkim paradama one uveličavaju državne svečanosti, dočeke visokih gostiju, ali su i turistička atrakcija te pridonose pozitivnom imidžu oružanih snaga kojima pripadaju. U želji da obnovi hrvatsku tradiciju ali i onu kakvu imaju mnogobrojne države svijeta i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ustrojio je počasnu Predsjedničku gardu. Odjevena u stilizirane povijesne odore garda je prvi puta nastupila u postrojavanju Zbora narodne garde u Kranjčevićevoj.

Četiri dana poslije, 30. svibnja 1991., u povodu Dana državnosti izvela je prvu veliku smjene straže na Markovu trgu na zagrebačkome Gornjem gradu.

U prepoznatljivim vojnim odorama ubrzo je postala turistička atrakcija, a osim nastupa vikednom i za državne praznike postrojba je bila zadužena za protokolarne zadatke za potrebe državne vlasti, prije svega predsjednika Republike. Poslije pobjede Račanove koalcije i Stjepana Mesića na predsjedničkim izborima 2000. godine počasna je straža na Markovu trgu ukinuta, navodno kao negativni relikt Tuđmanove vladavine.

Taj je potez osiromašio ne samo ambijent Gornjega grada nego i svečani ceremonijal dočeka visokih stranih državnika. Danas je tradicija ipak djelomice obnovljena zaslugom Academie Cravatice i Turističke zajednice grada Zagreba uvođenjem Počasne satnije Kravat pukovnije također odjevene u živopisne odore. Ona svojim nastupom podsjeća na tradiciju hrvatskih konjanika iz Tridesetogidišnjeg rata, ali i na višestoljetnu hrvatsku ratnu prošlost. Ubrzo je postala nezaobilazna turistička atrakcija za Zagrepčane i njihove mnogobrojne goste.