28. travnja 1991. - JNA opkolila Kijevo

Još istoga dana, 28. travnja 1991., kada je u Kijevu, vrličkom selu nastanjenom isključivo hrvatskim pukom, počela raditi novoosnovana policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, postrojbe jugovojske i "milicija Krajine" blokirale su selo.

Već ujutro iz Knina su stigli oklopni transporteri i dva tenka te zaposjeli sve prilaze Kijevu, Kninu, i zaustavili sav promet kroz Dalmatinsku zagoru. Oko 13 sati pet oklopnih vozila opkolilo je Policijsku postaju u Kijevu. Vojska je dala hrvatskim redarstvenicima ultimatum da u roku od pet minuta nenaoružani napuste zgradu.


No stanovnici Kijeva sa ženama i djecom stali su se između vojske i policijske postaje, pokazujući spremnost da brane postaju, selo i svoje domove. Hrvatske redarstvene snage, koje su iz okolnih mjesta pokušale doći u pomoć Kijevu postrojbe vojska je zaustavila i vratila. Velika napetost vladala je i u susjednim općinama Drniš i Sinj jer su oklopna vozila JNA zaprijetila Kruševu, Polači i Stankovcima u kojima su otvorene ili planirane policijske postaje.


Istodobno je u Kninu Skupština općine zatražila oružanu intervenciju jugovojske naglasivši kako je “osnivanje hrvatske policijske postaje u Kijevu izazvalo gnjev žitelja i opravdanu bojazan svekolikog kninskog puka od nekontroliranih oružanih sukoba”. Sljedećeg jutra pripadnici Martićeve milicije desetak su minuta paljbom obasipali Kijevo i policijsku postaju. Istodobno, u Beogradu je zasjedalo Predsjedništvo Jugoslavije. Hrvatski predstavnik i predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stipe Mesić tražio je da se vojska povuče u vojarne, a da problem u Kijevu razriješi MUP Hrvatske. Ipak, većinom glasova Predsjedništvo je preporučilo MUP-u da se povuče iz Kijeva. 

Zbog dramatičnih događaja u zaleđu u Splitu su tjedan dana poslije izbile velike demonstracije. Kijevo se još četiri mjeseca održalo u blokadi, sve do kraja kolovoza kada je spaljeno a njegovi su stanovnici morali napustiti svoje domove.