23. prosinca 1991. - Hrvatska dobila vlastitu valutu

Poslije državnog osamostaljenja, iako još nije bila međunarodno priznata, Republika Hrvatska u teškim se ratnim prilikama i monetarno osamostalila: 23. prosinca 1991. uvela je umjesto dotadašnje jugoslavenske valute novi, hrvatski dinar.

Novac se mijenjao u odnosu 1 prema 1, a Narodna banka postala je potpuno samostalna ustanova, odgovorna ne više Beogradu, nego Hrvatskom saboru.

Zanimljivo je da je Hrvatska u 20. stoljeću doživjela čak šest novčanih promjena na svom teritoriju, od kojih su mnoge bile na štetu njezinih građana. Do 1918. upotrebljavala se austrijska kruna koja je poslije ujedinjenja sa Srbijom zamijenjena jugoslavenskim dinarom. Pritom je Beograd povukao pravi pljačkaški potez: najprije su se na krune lijepile posebne markice i vlasnicima oduzimalo čak 20 posto iznosa. Završni udarac financijskoj i gospodarskoj snazi Hrvatske zadan je kad je provedena zamjena novca u omjeru 4 krune za 1 dinar.

U doba NDH hrvatska novčana jedinica bila je kuna. Povijest se ponovila i 1945. godine. Tada je komunistička vlast odredila da se tisuću kuna mijenja za samo 7 novih jugoslavenskih dinara. Istodobno je srpskom okupacijskom dinaru ustanovljen mnogo povoljniji tečaj. Kad je Andrija Hebrang upozorio da će ljudi pomisliti kako je to opet "neka utora protiv Hrvatske" dobio je odgovor: Višim tečajem obogatili bi se samo ratni bogataši, a narod i privreda u cjelini bili bi oštećeni!

Nova velika pljačka dogodila se početkom devedesetih kada je Miloševićev velikosrpski režim trošio sredstva Jugoslavenske narodne banke bez odobrenja Hrvatske kako bi financirao upravo protuhrvatski rat. U rasulu starog sustava Hrvatska je uvela vlastiti novac. Hrvatski dinar uspješno je odigrao svoju monetarnu ulogu, a na Dan državnosti 1994. zamijenjen je i danas postojećom, stabilnom kunom.