Hrvatski arhivi u Domovinskom ratu

Ovogodišnja tema obilježavanja Međunarodnog dana arhiva u Hrvatskoj je: Hrvatski arhivi u Domovinskom ratu. Tema je povezana s 25. obljetnicom početka agresije na Hrvatsku i početkom Domovinskog rata. Ovim se u kontekstu suvremene hrvatske povijesti ponovo svraća pažnja na kršenje međunarodne Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i na stradanja arhivskoga gradiva i hrvatskih arhiva tijekom agresije na Hrvatsku.

Ekipa Dobrog jutra provjerila je što sve skriva arhiva HRT-a o Domovinskom ratu, tom važnom i teškom periodu za našu Domovinu.

6. kolovoz 1995. predsjednik dr. Franjo Tuđman ljudi zastavu na kninskoj tvrđavi; vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja; posljednji snimci Gordana Lederera -  novinari, ali mnogi civili i organizacije upravo su snimke ovih događaja tijekom Domovinskog rata najčešće tražili i koristili. To je samo dio zapisa iz tog vremena koje skriva arhiva Hrvatske radiotelevizije. Snimke su od neprocjenjive vrijednosti, svaka snimka napravljena u ekstremnim i teškim uvjetima. One su dokument u govoru i slici jednog ratnog i teškog razdoblja za našu Domovinu. Snimke su doista neprocjenjivo blago na nacionalnoj osnovi, ističe Jasmina Tunjić, voditeljica postprodukcijske dokumentacije na HRT-u.

HRT ima tu čast i privilegiju da kao tada jedina televizija u našoj zemlji posjeduje sve što je u to vrijeme snimljeno. U televizijskoj arhivi čuvaju se i snimke amatera koji su svoje VHS-snimke (ili nekog drugog formata) ratnih operacije ustupili HRT-u. Jedan od najpoznatijih amaterskih snimaka je tzv. 'oba su pala'sa šibenskog područja.

Iako je sva arhiva iznimno vrijedna i pohranjena u posebnim uvjetima, izdvojene snimke čuvaju se uposebnom sefu koji može izdržati i najekstremnije uvjete. Dio tih snimki odnosi se i na razdoblje Domovinskog rata. To su snimke vojno redarstvene akcija Bljesak i Oluja, čuvamo snimke otkupljene od stranih televizija o Vukovaru, čuvamo snimke Vukovara nekoliko godina poslije kada je još bilo teško ući u grad i snimati, objašnjava voditeljica Tunjić.

Javljanja o ratnim zbivanjima u Vukovaru, jednog od najvećih simbola ratnog novinarstva Siniše Glavaševića, sačuvana su u fono arhivu. Postojale su u tom periodu zanimljive ratne radio škole, radio je bio medij koji se slušao u skloništima posebno izvan Zagreba u mjestima opterećenim ratnim zbivanjima, prisjeća se Željko Radišić, rukovoditelj Odjela Fono gradivo. Upravo u ratnim godinama Hrvatski radio je započeo sustavno arhiviranje vrijedne fono građe.

A one tiskane sadržaje, sve ono što su pisani mediji u to vrijeme izvještavali nalazi se u novinskoj dokumentaciji HRT-a. Obrađivali smo ih tematski, ako je bio Vukovar obrađivali tako da je u folderu Vukovar ušao članak o Vukovaru, ako Sisak pod Sisak, Dubrovnik itd. Tematski smo imali i Zbor narodne garde, Hrvatska vojska, Hrvatska policija… Svi su imali svoje košuljice u koje stavljali pisanu građu, otkriva Mario Koić, rukovoditelj Odjela Notno, foto, multimedijalno i drugo gradivo. Sve je to pohranjeno u uvezima, ali i na mikrofilmovima.

Digitalizacijom arhiva prošla vremena će biti sačuvana na najbolji način na budućnost. Posebno mjesto u toj riznici blaga uvijek će imati Domovinski rat i sve što je o njemu na ovim kazetama, fono zapisima i u pisanoj formi zabilježeno.